Traktat o flaši
Uvod
Tema ovog traktata je flaša. Ako to niste uspjeli da zaključite iz naslova, onda o vašoj inteligenciji imam da izjavim sve najgore.
Elem, u ovom traktatu iznijećemo (bez dokaza) neke bitne osobine flaše, kao i njenu primjenu u ishrani, umjetnosti, politici, flaširanju i zakucavanju eksera u prirodno odabranu sredinu neprirodne manipulacije.
Flaša
Šta je flaša? Pitanje koje je vijekovima zaokupljalo građane Srebrenice, Žepe, Potočara, Prijedora, Teslića i Los Anđelesa. Sigurno ste primijetili da u prethodnoj rečenici nedostaje predikat, tako da nema nikakvo pravo da se naziva rečenicom. Ali nazovimo to pjesničkom slobodom. Pri čemu se ne misli na Slobodu iz Tuzle, jer bismo u tom slučaju koristili veliko slovo. Naravno, ako bsimo pisali pravilno. Pošto nije dokazano da koristimo pravilno pisanje, ovo ne mora da važi.
Vratimo se na našu današnju temu, a to je flaša. Kao što znate, mnogi poznati naučnici pokušavali su da daju definiciju flaše koja bi odgovarala uočenim i eksperimentalno potvrđenim osobinama dotičnog subjekta, a ne bi u isto vrijeme izazvala pobunu domorodačkih plemena u sjevernom Ngvaneu. Smatra se da je jedan od prvih flašodefinicionista (ljudi koji definišu flašu) bio poznati matematičar Euklid. On je ovu definiciju izložio u svom monumentalnom djelu «Elementi»:
Definicija 1 (Euklid) Flaša je ono što nema dijelova.
U vrijeme kada se pojavila, ova definicija je smatrana za savršenstvo. Čak je uticala na to da se pojave religiozne sekte koje su obožavale flašu. Međutim, prvo je jedan lukavi filozof po imenu Zenon primijetio da je Euklid koristio pojam «ono» koji prethodno nije definisao, a onda je potpuni krah ove definicije izazvala pobuna domorodačkih plemena u sjevernom Ngvaneu, koju su vojno-politički komentatori na čelu s Miroslavom Lazanskim direktno pripisivali ovoj definiciji. Razočaran, Euklid je počinio samoubistvo. To je ostavilo prostor drugim mladim i talentovanim naučnicima da iznesu svoja zapažanja o flaši.
Prvi koji je to uradio bio je Zenon. On je za trenutak hrabro pretpostavio da se flaša kao osnovni pojam ne definiše, pa je odmah krenuo u istraživanje osobina dotičnog osnovnog pojma. Došao je do zapanjujućeg otkrića, koje sankcionišemo teoremom:
Teorema 1 (Zenon) Flaša koja se kreće ne kreće se.
Dokaz zbog složenosti izostavljamo.
Zbog ove teoreme Zenon je izgubio život. Naime, osamdeset godina nakon što ju je dokazao okliznuo se na koru od banane i na mjestu ostao mrtav. Smatra se da su koru postavili njegovi politički protivnici.
Nakon Zenonove smrti na flašu se praktično zaboravilo, sve do pojave još jednog velikog naučnika i njegovog čuvenog lukavog zapažanja:
Teorema 2 (Pitagorina teorema) Kvadrat nad flašom Pepsija jednak je zbiru kvadrata dvije flaše piva.
Dokaz izostavljamo zbog jednostavnosti.
Sve je ovo bilo u redu i veoma korisno, ali još uvijek nismo znali šta je zapravo ta misteriozna «flaša». Prošle su mnoge generacije i to je bio jedan dosta dug vremenski period u kojem su se naučnici bavili uticajem flaše na spoljašnji svijet a ne samom njenom suštinom. Iz tog pravca u razvoju flašologije (grčka riječ koja označava nauku o flaši, prim. aut.) vrijedi izdvojiti genijalnog matematičara i fizičara Arhimeda. Jednom prilikom dok je potopljen u vodu u javnom kupatilu razmišljao o flaši, sinula mu je sjajna ideja i on je momentalno iskočio iz vode i počeo da trči kroz grad vičući «Eureka! Eureka!» (a da se prethodno nije potrudio čak ni da se obuče). Naravno, ubrzo ga je policija uhapsila zbog narušavanja javnog morala, pa mu je nekoliko noći provedenih u buvari ohladilo usijanu glavu. Njegovo genijalno otkriće bilo je sljedeće:
Teorema 3 (Arhimed) Svako tijelo potopljeno u flašu gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuta materija.
Iz toga je neposredno proizašla sljedeća
Posljedica Dajte mi odgovarajuću flašu, pomjeriću svijet.
Uvod
Tema ovog traktata je flaša. Ako to niste uspjeli da zaključite iz naslova, onda o vašoj inteligenciji imam da izjavim sve najgore.
Elem, u ovom traktatu iznijećemo (bez dokaza) neke bitne osobine flaše, kao i njenu primjenu u ishrani, umjetnosti, politici, flaširanju i zakucavanju eksera u prirodno odabranu sredinu neprirodne manipulacije.
Flaša
Šta je flaša? Pitanje koje je vijekovima zaokupljalo građane Srebrenice, Žepe, Potočara, Prijedora, Teslića i Los Anđelesa. Sigurno ste primijetili da u prethodnoj rečenici nedostaje predikat, tako da nema nikakvo pravo da se naziva rečenicom. Ali nazovimo to pjesničkom slobodom. Pri čemu se ne misli na Slobodu iz Tuzle, jer bismo u tom slučaju koristili veliko slovo. Naravno, ako bsimo pisali pravilno. Pošto nije dokazano da koristimo pravilno pisanje, ovo ne mora da važi.
Vratimo se na našu današnju temu, a to je flaša. Kao što znate, mnogi poznati naučnici pokušavali su da daju definiciju flaše koja bi odgovarala uočenim i eksperimentalno potvrđenim osobinama dotičnog subjekta, a ne bi u isto vrijeme izazvala pobunu domorodačkih plemena u sjevernom Ngvaneu. Smatra se da je jedan od prvih flašodefinicionista (ljudi koji definišu flašu) bio poznati matematičar Euklid. On je ovu definiciju izložio u svom monumentalnom djelu «Elementi»:
Definicija 1 (Euklid) Flaša je ono što nema dijelova.
U vrijeme kada se pojavila, ova definicija je smatrana za savršenstvo. Čak je uticala na to da se pojave religiozne sekte koje su obožavale flašu. Međutim, prvo je jedan lukavi filozof po imenu Zenon primijetio da je Euklid koristio pojam «ono» koji prethodno nije definisao, a onda je potpuni krah ove definicije izazvala pobuna domorodačkih plemena u sjevernom Ngvaneu, koju su vojno-politički komentatori na čelu s Miroslavom Lazanskim direktno pripisivali ovoj definiciji. Razočaran, Euklid je počinio samoubistvo. To je ostavilo prostor drugim mladim i talentovanim naučnicima da iznesu svoja zapažanja o flaši.
Prvi koji je to uradio bio je Zenon. On je za trenutak hrabro pretpostavio da se flaša kao osnovni pojam ne definiše, pa je odmah krenuo u istraživanje osobina dotičnog osnovnog pojma. Došao je do zapanjujućeg otkrića, koje sankcionišemo teoremom:
Teorema 1 (Zenon) Flaša koja se kreće ne kreće se.
Dokaz zbog složenosti izostavljamo.
Zbog ove teoreme Zenon je izgubio život. Naime, osamdeset godina nakon što ju je dokazao okliznuo se na koru od banane i na mjestu ostao mrtav. Smatra se da su koru postavili njegovi politički protivnici.
Nakon Zenonove smrti na flašu se praktično zaboravilo, sve do pojave još jednog velikog naučnika i njegovog čuvenog lukavog zapažanja:
Teorema 2 (Pitagorina teorema) Kvadrat nad flašom Pepsija jednak je zbiru kvadrata dvije flaše piva.
Dokaz izostavljamo zbog jednostavnosti.
Sve je ovo bilo u redu i veoma korisno, ali još uvijek nismo znali šta je zapravo ta misteriozna «flaša». Prošle su mnoge generacije i to je bio jedan dosta dug vremenski period u kojem su se naučnici bavili uticajem flaše na spoljašnji svijet a ne samom njenom suštinom. Iz tog pravca u razvoju flašologije (grčka riječ koja označava nauku o flaši, prim. aut.) vrijedi izdvojiti genijalnog matematičara i fizičara Arhimeda. Jednom prilikom dok je potopljen u vodu u javnom kupatilu razmišljao o flaši, sinula mu je sjajna ideja i on je momentalno iskočio iz vode i počeo da trči kroz grad vičući «Eureka! Eureka!» (a da se prethodno nije potrudio čak ni da se obuče). Naravno, ubrzo ga je policija uhapsila zbog narušavanja javnog morala, pa mu je nekoliko noći provedenih u buvari ohladilo usijanu glavu. Njegovo genijalno otkriće bilo je sljedeće:
Teorema 3 (Arhimed) Svako tijelo potopljeno u flašu gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuta materija.
Iz toga je neposredno proizašla sljedeća
Posljedica Dajte mi odgovarajuću flašu, pomjeriću svijet.
No comments:
Post a Comment