Saturday, January 15, 2011

Spiskovi ruluju našim životima! (part 2)

Dakle, bez želje da sad po ko zna koji put komentarišem izrazitu glupost ovog kretenskog bolonjskog procesa, ograničićemo se na činjenice - svaki predmet je jednosemestralni i iz svakog imate po dva kolokvija. Ako položite oba, riješili ste pismeni dio ispita i izlazite na usmeni. If not, izlazite na redovan ispitni rok i polažete cijeli ispit kao sav normalan svijet.

Spiskovi pomoću kojih treba da se vodi evidencija o prolaznosti na ispitima su naročito fenomenalno dizajnirani i ovaj post govori upravo o njima: Naime, za svaki ispitni rok (ne i za kolokvije, koji se organizuju u toku nastave) spisak sadrži: sa lijeve strane imena studenata koji su prijavili ispit, a odozgo razne "bitne" podatke tipa broj bodova na prvom testu (iliti kolokviju), datum prvog testa, broj bodova na drugom testu, datum drugog testa, aktivnost (da, nekoj budali je palo na pamet da studenti treba da dobijaju poene iz aktivnosti, mislim stvarno...), broj bodova na usmenom, datum usmenog i konačna ocjena. Reklo bi se sve normalno i očekivano, međutim...

Bitno je znati sljedeće: Ocjena se upisuje istovremeno u indeks i u prijavu. Ako prijavite ispit, upisuju vas na spisak odgovarajućeg ispitnog roka. Spisak i prijave uzima asistent i odnosi profesoru. Kad položite pismeni, dođete kod profesora, položite usmeni (ako ste naučili), on vam upiše ocjenu u indeks i u prijavu i prijavu odnese studentskoj službi. Ili taj kurirski posao ostavi asistentu, da ga obavi kad tete iz studentske službe pobjesne što treba da upisuju ljude u novi semestar a nemaju prijava. Jer ocjena u indeksu vam ič ne vrijedi ako nemate prijavu da je potvrdite, a prijava vam ič ne vrijedi ako niste na spisku. Jednom sam odnio u studentsku službu neke popunjene prijave studenata koji su položili usmeni ali iz ovog ili onog razloga nisu se nalazili ni na jednom raspoloživom ispitnom spisku i teta iz studentske službe (koju ćemo do kraja teksta da zovemo SS) je te prijave gledala vrlo sumnjičavo - jer spiskovi i prijave moraju da se poklapaju.

Ilustrovaćemo situaciju na jednom primjeru: Pretpostavimo da je mala Milica položila oba kolokvija. Pretpostavimo takođe da je prvi ispitni rok recimo sedmog februara. Recimo da je drugi kolokvij bio krajem januara i da mala Milica odmah radosno trči kod profesora da polaže usmeni. Kupuje i popunjava prijavu i nosi je profesoru. Profesor joj daje desetku jer je odlično naučila, upiše ocjenu u indeks i prijavu i stavlja istu u svoju fasciklu, a mene u nebrano grožđe. Jer, kasnije dolazi vrijeme da mala Milica upiše drugu godinu ili šta već, a za to joj trebaju prijave za sve položene ispite. Tete iz SS zahtijevaju od mene da donesem te prijave kad već profesor neće, ja nosim prijave dole i one se nalaze u nebranom grožđu - eto crno na bijelo, prijava male Milice sa jednom lijepom desetkom, ali... male Milice nema ni na jednom spisku. Šta ćemo sad? Jedno od rješenja je da ja ručno dopišem ime male Milice npr. na onaj prvi februarski rok, mada je to nebulozno jer ona je već položila pismeni dio preko kolokvija i neće ga ponovo polagati. Drugo rješenje je da već prilikom njenog prijavljivanja ispita same tete iz SS upišu njeno ime na prvi nastupajući rok. Sjećam se da sam jednom bio ne malo zapanjen kad sam vidio na spisku za ispit ime studentkinje koja je taj pismeni već skinula s vrata uz pomoć kolokvija.

Naravoučenije: Iako na spisku imate rubrike za prvi i za drugi test, ti spiskovi upravo nisu pravljeni za one koji polože prvi i drugi test već one koji polažu kompletan ispit.

Međutim, genijalnost tog spiska ne bi bila potpuna da on ne nastavlja sa kontradiktovanjem samom sebi - naime, na njemu ne postoji rubrika "pismeni dio ispita" ili nešto slično. Postoje samo podaci o pojedinačnim kolokvijumima (iliti testovima). Dakle, oni koji polože testove ne mogu da se upišu na spisak, a oni za koje je spisak pravljen (oni koji polažu kompletan pismeni) nemaju na tom spisku rubriku koja bi opisala njihov rezultat na tom pismenom. Zato profesori zaobilaze ovo ograničenje tako što bodove na pismenom vještački raspodijele u rubrike za prvi i drugi test.

Primjer: Katrina je bila nešto slabija tokom prvog semestra od male Milice i nije položila kolokvije. Zato je izašla na onaj ispitni rok sedmog februara i uradila dva zadatka od 4, što je dovoljno za prolaz. Pošto u spisku nema odgovarajuće rubrike da se taj prolaz upiše, profesor joj prilikom usmenog upisuje kao da je položila oba kolokvija sa po 50%.

Međutim, ovo što sam odbaljezgao gore je samo onako usput. Prava briljantnost leži upravo u tome što spisak, iako se pravi za svaki pojedinačni termin pismenog ispita, sadrži i podatke za usmeni. Ovo dovodi do urnebesnih situacija koje me već godinama dovode do čistog očajanja, kao što je npr. da neki student položi pismeni, zatim otegne sa polaganjem usmenog i onda kad to napokon položi, ja ne mogu da predam njegovu prijavu jer sam već ranije predao spisak za pismeni ispit na koji je on izlazio.

Znam, apsolutno ništa niste razumjeli u prethodnoj rečenici, no ne brinite, vrlo slikovit primjer odmah slijedi: Zamislimo ispitni rok održan npr. sedmog februara. Recimo da su ispit prijavili Pero, Simo, Đuro i Halil. Dakle, kad dođe vrijeme za ispit, dolazim u studentsku službu i preuzimam spisak na kome se nalaze 4 imena. Eventualno može da se nađe i peto ime, ime male Milice, ako je tete iz SS upišu na spisak kad dođe da prijavi usmeni. Ali za sada pretpostavimo da su u pitanju ta 4 imena. Dakle, uzimam prijave, odlazim na pismeni i nakon njegovog završetka nosim prijave u kabinet i ostavljam ih na profesorov radni astal zajedno sa spiskom.

Pretpostavimo da niko nije izbačen s ispita - što se takođe rijetko dešava. Kad dođe vrijeme, pregledam ispite i ustanovim da su Pero i Simo položili, a da Đuro i Halil pojma blagog nemaju. Okačim rezultate, Pero i Simo su veseli i odmah planiraju izlazak na usmeni, a Đuro i Halil utučeno prijavljuju ispit u sljedećem terminu (neka je to 21. februara).

Vrijeme je za usmeni ispit. Pero je odlično naučio i odmah položio, dok je Simo odlučio da gradivo još malo utvrdi prije odgovaranja, pa zato ne izlazi odmah. Pero dobija recimo devetku i profesor mu je upisuje u prijavu i u indeks. Tehnički, trebalo bi da se u istom trenutku popuni i onaj papir, ali to profesori obično ostavljaju svojim minionima asistentima.

Nekoliko dana kasnije, 17. februar. SS tete traže od mene da im donesem spisak od prvog februarskog roka, zajedno sa prijavama. Bjesneći što moram da obavljam tuđi posao, odlazim u kabinet, rovarim po profesorovom stolu, lociram Perinu prijavu i podatke iz nje prepišem na spisak. Dakle, sve živo - prvi test, drugi test (to su oni namješteni podaci), aktivnost, usmeni i sl., sve to piše i na prijavi i na spisku. Sad u rukama imam Perinu prijavu i spisak od februarskog roka na kome su 4 imena, ali samo jedna rubrika je popunjena (jer je samo Pero položio usmeni). Nosim to u studentsku službu i trenutno sam miran. But not for long...

Dolazi vrijeme za drugi rok. Prijavljuju ga samo Đuro i Halil, tako da spisak za taj termin ima samo dva imena. Obojica polože i dolazi vrijeme za usmeni. Njima dvojici se na usmenom pridruži i Simo i sva trojica polože i usmeni. I tu nastupa jedna rekao bih konfuzija.

Nešto kasnije, tete iz SS traže od mene spisak drugog februarskog roka. Bijesan što moram da radim tuđi posao, idem do kabineta, prepisujem podatke za Đuru i Halila, uzimam njihove prijave (kao i Siminu) i nosim u studentsku službu.

Što se tiče Đure i Halila, sve je u redu - eto prijave, eto i spiska. A Simo, šta ćemo sa Simom? Prijava je tu, ali nema ga na spisku. Zašto ga nema na spisku? Pa nije prijavio ispit u tom roku, već ranije, a spisak tog ranijeg roka je već otišao. Sad se Đuro i Halil grohotom smiju Simi što je siroče, a nije on kriv za to već glupa birokratija.

Ovakvi problemi se rješavaju na različite načine. Ja obično lijepo uzmem olovku i svu siročad upišem na bilo koji spisak koji imam pri ruci. Znači, npr. u slučaju ovog Sime, fino ga dodam na spisak ispod Đure i Halila i sve isto popunim. Uopšte nije bitno što je to dodano rukom, što podaci kazuju da je Simo pismeni dio ispita položio sedmog februara (pa je nebulozno da ponovo prijavljuje pismeni u drugom roku), bitno je samo da se to ime nalazi na nekom spisku. S druge strane, moja kolegica Yoshimura Okumura mi reče prije izvjesnog vremena da ona i njen profesor (koji je igrom slučaja i moj profesor) zadržavaju te spiskove i po godinu dana, sve dok svi koji su položili pismeni ne polože i usmeni.

Pitanja: Zašto umjesto glupog spiskovanja za svaki ispitni rok lijepo ne postoji spisak svih studenata, pa da se u taj spisak upisuju odgovarajući podaci čim neko položi pismeni ili usmeni, a prijave da idu u SS normalno, bez spiska? Zašto uopšte mora da postoji spisak da bi se predala prijava? Ako već Simo nije na spisku drugog februarskog roka, zašto u SS ne bi jednostavno prerovili po svojim arhivama, našli spisak prvog februarskog roka i vidjeli da je Simino ime na njemu? Zašto ne postoji PROKLETA rubrika "pismeni ispit", umjesto da se sve nepotrebno vještački raspoređuje na prvi i drugi kolokvij?

Odgovor: Eeeeeee...

No comments:

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...